10. 01. 2021.

Guber-voda: „Bosanski biser među mineralnim izvorima svijeta"

 

Guber-voda: „Bosanski biser među mineralnim izvorima svijeta"

Za posebnost mineralnih izvora u blizini Srebrenice zna se vijekovima. Voda sa vrela Crni Guber 1956. godine proglašena je lijekom. Srebrenica ima sve uslove za otvaranje bolnice u kojoj bi se liječilo čudesnom vodom.

„Guber je Srebrenici dar od Boga" kaže Mirsad Bakalović, Srebrenčanin koji danas živi u Austriji ali bez Srebrenice ne može i često dolazi u svoje rodno mjesto. Odrastao je pored „Crvene rijeke“ - kako mještani zovu riječicu koja se iz brda sliva prema gradu, kupeći usput tokove Očne vode, Crnog Gubera, Ljepotice, Sinus vode, Malog gubera, Kožne vode i nekoliko drugih od 48 različitih izvora  ljekovite mineralne vode.

„Kao djeca pregrađivali smo Crvenu rijeku i pravili bukove u kojima smo se kupali. Nikad ni jedno djete nije imalo ni bradavice a kamo li neke kožne bolesti" kaže Mirsad i nastavlja: „U ovoj vodi zbog velike koncentracije željeza i drugih minerala nema živih organizama. Jednom me je ujela zmija otrovnica. I dok su me odvezli u bolnicu, moji drugovi su zmiju  ubacili u pregrađeni potok. Zmija je pokušavala izaći na obalu ali oni joj to štapovima nisu dozvoljavali. Za petnaestak minuta je uginula u toj vodi". 

Mirsad je prije rata radio u Banji Guber i zna dosta ljekovitih svojstava ovih voda a sjeća se mnogih prijeratnih pacijenata. „Stariji Srebrenčani se sjećaju nekog Vidoja iz jednog gradića u Srbiji, koji je godinama bio redovan gost u Banji. Bolovao je od teškog oblika multipleskleroze koja je i danas neizlječiva bolest. Dovozili su ga gotovo nepokretnog da bi se on već poslije mjesec dana terapija guber vodom sam kretao. Ostajao bi tri do šest mjeseci i vidno preporođen odlazio kući“, kaže Mirsad.

Za posebnost mineralnih izvora u blizini Srebrenice zna se vijekovima ali interesantno je da su ih sami Srebrenčani dugo vremena smatrali štetnim. O tome je u svom putopisu čuveni turski putopisac Evlija Čelebija još u 17. vijeku zapisao: “Sredinom ove varoši teče mala voda koja se ulijeva u Drinu. Ona je bijela, a zove se ‘sreb(rna) voda’. Ali to je neka prokleta voda. Izvire iz rudnika srebra. Stanovnici ove varoši, pijući tu vodu, većinom dobiju na vratu gušu.“

Ljekovita svojstva otkrivena još u 19. vijeku

Da srebrenički izvori imaju ljekovita svojstva početkom 19.vijeka prvi ukazuje doktor Hans Duler, dok prvu naučnu analizu vode sačinjava bečki hemičar prof. dr Ernest Ludwig. On je od 1886 do 1888.godine napravio analizu većine od oko stotinu mineralnih izvora koje ima Bosna i Hercegovina. Analizirao je i pet od 48 mineralnih izvora, koliko ih ima u okolini Srebrenice i proglasio ih „biserom svih izvora na Zemlji“, te predložio njihovu eksploataciju koja je i počela 1889.godine. Do 1901.godine bečka firma „H.Matoni“ je napunila i u Svijet izvezla 2 miliona i 818.199 boca guber vode.

Bosnien und Herzegowina | Heilwasser Guber bei Srebrenica | Übungsgeräte

Otvorena teretana uz specijalnu bolnicu za liječenje Guber-vodom "vratila bi život i privredni oporavak" u Srebrenicu

Po hemijskim osobinama guber vodi slični su izvori Leviko u Italiji, Val Sinestra u Švicaraskoj, Max-Durkhscim u Njemačkoj i La Bourboule u Francuskoj. U poređenju sa njima, guber voda ima potpuniiju zastupljenost minerala i manje arsena od drugih te se koristi u svom prirodnom sastavu bez ikakavih razrjeđenja. Guber voda sa vrela Crni Guber 1956. godine proglašena je lijekom u korekciji hipokromne anemije i od tada se prodavala u apotekama flaširana u plastične bočice od 400 mililitara.

Od prestanka rata do danas ljekovita guber voda teče u kanalizaciju

„U periodu od 1876 do 1992.godine u Banji je bilježeno 70-80.000 noćenja godišnje sa prihodom od oko 3 miliona dolara. Banja je zapošljavala 110 radnika stalno a u sezoni od aprila do oktobra i do 140 od kojih je 40 bilo medicinskih radnika“ kazao nam je dugogodišji sekretar Banje Guber Slobodan-Boban Vasić. Od prestanka rata do danas guber voda teče u kanalizaciju. Privatizacija „Banje Guber“ je trebala biti ključ oporavka Srebrenice ali kao i za sve drugo u BiH politika je bila nepremostiva prepreka.

Bosnien und Herzegowina | Heilwasser Guber bei Srebrenica | Radomir Pavlović

Prim.dr. Radomir Pavlović

Da bi skrenuli pažnju javnosti na ljekovitost ovih voda i pomogli ljudima čija oboljenja se njima mogu liječiti doktori iz Srebrenice Primarijus dr. Radomir Pavlović i Mr.sc. dr. Almir Pašagić pokreću 2012.godine projekat promocije guber vode i liječenja tom vodom. U tim se uključuje i medicinski tehničar Suljo Čakanović.

Primarijus Pavlović se prisjeća početaka:„Radili smo to u dva navrata, od 2012. do 2015. godine pa onda od 2017. do 2018. godine. Projekat je bio uspiješan zahvaljujući ličnom entuzijazmu svih članova tima a podržan je bio i sa neophodnim sredstvima iz budžeta opštine Srebrenica. Radili smo subotom u prostorijama Doma zdravlja Srebrenica, naizmjenično kolega Pašagić i ja. Pacijenta je najviše bilo iz okolnih gradova ali i iz Sarajeva, Tuzle, Bijeljine, iz Bajine bašte i Užica u Srbiji itd. kaže dr Pavlović.

Mr.sc. dr. Almir Pašagić je rođen i odrastao kraj Crvene rijeke u Srebrenici. Danas je direktor Doma zdravlja u Vogošći a njegov magistarski rad je sažet u knjizi pod naslovom „Bosanski biser među mineralnim izvorima svijeta -  Guber, ljekovita voda iz Srebrenice“.

Bosnien und Herzegowina | Heilwasser Guber bei Srebrenica | Almir Pašagić

Dr. Almir Pašagić

 „Najviše pacijenata nam je", kaže on, "dolazilo sa anemijom ali i sa padom imuniteta, iscrpljenih poslije operativnih zahvata ili hroničnih bolesti. Bilo je dosta pacjenata sa kožnim oboljenjima (psorijaza,ekcem i sl), zatim onih sa sinusnim oboljenjima kao i očnim bolestima. Voda Crnog Gubera se koristi isključivo po receptu i pod kontrolom ljekara, jer nekontrolisana upotreba ljekovitih voda može imati kontraefekte. U terapijama smo kombinovali samo pijenje vode i šetnje stazom kroz šumu prema izvorištu Crnog Gubera na kojoj je i ozonska zona sa visokom koncentracijom kiseonika. Za terapije kupki i vodenu masažu nismo imali uslova. Dodatno smo savjetovali pacijente da konzumiraju domaće borovnice koje se beru oko izvorišta guber voda a koje dokazano poboljšavaju krvnu sliku.Terapije smo davali na osnovu parametara krvne slike i željeza u krvi. Rezultati i efekti bili su veoma dobri u pogledu poboljšanja krvne slike i poboljšanja opšteg stanja pacijenta", kaže dr Pašagić.

A šta kažu pacijenti?

Crni Guber Schwarzes Guber Srebrenica Bosnien und Herzegowina

Ljekovita Guber-voda

Jelena je iz Ljubovije u Srbiji, mjesta koje se nalazi petnaestak kilometara od Srebrenice, na desnoj obali rijeke Drine. Još kao djevojčica sa roditeljima je često dolazila u Srebreničku banju i zna dosta o svojstvima njenih voda. „Sjećam se pljuske koju sam dobila od majke kada sam jednom prilikom novu bijelu bluzu, igrajući se pokvasila guber vodom. Ostale su tamno-žute fleke koje se ničim ne mogu skinuti. Zapamtila sam da je to zbog velike koncentracije željeza koje liječi anemiju i to je kasnije mom sinu spasilo život."

Jelenin sin jedinac imao je tada samo deset godina i naprasno se razbolio. Koža mu je postala gotovo prozirna, bio je blijed u licu i nije imao apetita, jako je slabo jeo. Lijekovi, koje su nam dali u našem Domu zdravlja, nisu djelovali. Čula sam za program liječenja guber vodom i otišli smo sa nalazima u Srebrenicu na pregled. Dr. Pašagić nam je dao terapiju i dvije sedmice smo svaki dan Išli na izvor gdje je sin pio propisanu dozu vode kroz plastičnu slamčicu, da ne ošteti zube. U te dvije sedmice dobio je pet kilograma na težini a i nalaz krvne slike nakon toga mu je bio odličan“, priča presretna majka.

Bosnien und Herzegowina | Heilwasser Guber bei Srebrenica | Grillen

Uređen prostor za izlete i roštiljnje pored šetališta u blizini izvora Crni Guber

Slična je i priča još jedne gošće iz Srbije. „Ja sam u prošloj godini počela osjećati problem malokrvnosti. Nisam mogla da dišem tako da sam prozor držala stalno otvoren da imam vazduha.Od komšinice sam čula da u Srebrenici dva ljekara besplatno liječe guber vodom i ja sam im poslala svoje nalaze krvi“, priča nam Milanka iz Valjeva. „Otišla sam na pregled i počela piti guber vodu. Vratio mi se apetit, nalaz krvne slike se popravio, nisam više imala gušenja i nisam morala držati prozor otvorenim. Mnogo bolje se osjećam i svima koji imaju problema sa anemijom bih proporučila da po lijek dođu u Srebrenicu. Medicinar Suljo mi je pokazao kako da vodu ponesem kući. Jednu tabletu C vitamina od 500 mg staviš u flašu sa vodom koja tako nekoliko dana čuva njena svojstva“, kaže Milanka.

- pročitajte i ovo: Banja Guber – nada bolesnicima i Srebreničanima

Ramiz Hodžić iz srebreničkog sela Ljeskovik je od malih nogu imao problema sa sinusima. Morao je zbog toga i na operaciju.

Da u Srebrenici za sinuse ima prirodni lijek, guber voda, kazao mi je jedan medicinar“ priča Ramiz. Otišao sam na pregled kod dr. Pavlovića kojeg znam godinama i on mi je pokazao kako se ta voda koristi. U dlan uzmeš malo vode i ušmrkneš u nos. Uzima se tri puta na dan. Jest da malo peče, znale su mi i suze udariti ali evo hvala Bogu poslije deset dana šmrkanja te vode sinusi me više ne bole", zadovoljan je Ramiz.

Bosnien und Herzegowina | Heilwasser Guber bei Srebrenica | Krankenhaus

Započeta adaptacija prijeratnog stacionara za smještaj težih bolesnika sa bazenom i kadama za kupke u guber vodi

Primarijus dr. Radomir Pavlović pored rada u zdravstvu dugo godina se bavi politikom ali i radom na zaštiti kulurno-istorijskog i prirodnog blaga. Autor je Riječnika tajnog jezika Osaćanskih neimara. Posebno je ponosan na svoju ulogu u formiranju kako kaže, tri  javne ustanove od velikog značaja za Srebrenicu ali i BiH: Rimskog muzeja „Municipium Malvesacium“ u Skelanima kod Srebrenice, Nacionalnog parka Drina Srebrenica čiji je on trenutno direktor i Specijalna bolnica za rehabilitaciju Guber u Srebrenici. „Odlukom Vlade RS u ovoj godini je započeo rad na izradi Studije isplativosti revitalizacije i ponovnog stavljanja u funkciju "Banje Guber" te izgradnja specijalne zdravstvene ustanove za liječenje ljekovitom vodom Crnog Gubera. Bolnica će biti u državnom vlasništvu, a u sastavu Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju "Miroslav Zotović" iz Banjaluke. Dr. Pavlović je, kako kaže, shvatio da u sadašnjem stanju porasta imunodeficitarnih bolesti, novih virusnih pandemija Srebrenica ima sve uslove za specijalnu bolnicu. 

- pročitajte i ovo: Klasični, memorijalni i zdravstveni turizam – šansa za Srebrenicu

I dr Almir Pašagić  u oživljavanju Banje Guber vidi razvojnu šansu Srebrenice. „Danas u svijetu skoro dvije milijarde ljudi ima smanjene rezerve željeza u krvi, milioni ljudi imaju anemiju i guber voda bi im značila mnogo a nekima  bukvalno i život jer ima ljekovita svojstva bolja od medikamenata koji se koriste za liječenje anemije i nekih drugih oboljenja. Dolazak i boravak u Srebrenici velikog broja pacijenata i turista bi opet oživio ovo mjesto i omogućio sve ono što se naziva održivi povratak, reintegracija i prosperitet grada”, zaključuje na kraju dr Pašagić .

Autor Marinko Sekulić Kokeza

 

 

29. 05. 2020.

Drina prvo prirodno dobro BiH na listi UNESCO?

Nacionalin park Drina prvo prirodno dobro BiH na listi UNESCO?

 BiH još uvijek nema nijedno prirodno dobro na UNESCO-voj listi svjetske baštine. To bi se uskoro moglo promijeniti.

 Überlebende aus Srebrenica und Zepa in serbischen Lagern gefangen

Uskoro bi se na UNESCO-voj listi svjetske baštine mogao naći Rezervat biosfere 'Drina', što je prijedlog iz BiH. U ovom prekograničnom rezervatu (Srbija - BiH) našli bi se Nacionalni park 'Tara', parkovi prirode 'Mokra gora' i 'Zaovine' u Srbiji, a sa područja BiH, nacionalni park 'Drina'.
Nacionalni park Drina, najmlađi je nacionalni park u BiH, ustanovljen 2017. godine zakonskim aktom Narodne skupštine RS, ali u praksi egzistira od početka ove godine i zauzima površinu od 6.315 hektara.
Srebrenica und ihre besondere Kulturerbe Dr. Radomir Pavlovic (DW/M. Sekulic) Radomir Pavlović, direktor Nacionalnog parka "Drina"
„Mi smo ovu i narednu godinu u fazi osnivanja“, počinje priču za DW direktor Nacionalnog parka Drina dr. Radomir Pavlović i nastavlja:
„Trenutno uspostavljamo tehničke službe, nabavljamo opremu za rad, pravimo projekte i planove razvoja nacionalnoig parka koji će funkcionisti kroz četiri sektora. To su sektor zaštite, sektor turizma, ugostiteljstva i trgovine, opšta uprava i zajedničke službe i sektor zaštite šuma, endemskih  i reliktnih vrsta biljaka i životinja. Formiramo rendžersku službu kao instrument unutrašnje kontrole i zaštite prirode. Tu su još ribočuvari, šumari, ali da bismo kompletirali sve službe i zaposlili ljude očekujemo da Vlada RS odobri našu sistematizaciju radnih mjesta i program rada".
Sastavni dio parka je kanjon rijeke Drine sa hidroakumulacijom Perućac i prostor planine Sušice sa Bijelim vodama koje su i u vrijeme bivše Jugoslavije bile rezervat i zaštićeno lovište.
Pavlović kaže da je osnovni zadatak i cilj formiranja nacionalnog parka očuvanje i zaštita prirodnog, ali i drugih bogatstava kojim obiluje ovaj kraj.
Bosnien Herzegowina | Perspektiven der touristischen Entwicklung in Srebrenica (DW/M. Sekulic) Kanjon Drine
Bogat biljni i životinjski svijet
Na ovom prostoru postoji 635 različitih biljnih vrsta i podvrsta, kao i najpoznatija endemična vrsta, Pančićeva omorika, koja je sačuvana samo u ovom dijelu Podrinja.
"Ovaj četinar je još uvijek zagonetka za naučnike jer nije istraženo njegovo porijeklo i kako to da se zadržala samo na malom prostoru u srednjem toku rijeke Drine. Osim rijetkih biljnih vrsta mi ovdje imamo i bogat životinjski svijet. U kanjonu su brojne divokoze i suri orao. Na Bijelim vodama oduvijek su brojni mrki medvjedi, ima dosta vukova, divljih svinja, lisica i srneće divljači”, kaže Pavlović i nastavlja:
"Kanjon Drine je priča za sebe jer na pojedinim mjestima strme litice se prema nebu uzdižu i 1000 metara u visinu. Posebno interesantan je Crni potok  koji izvire na 1100 metara nadmorske visine. Veliki dio ovog prostora je obrastao gustim šumama”, kaže Pavlović.
Osim prirodnih, ovaj kraj ima i kulturno-istorijska bogatstva jer tu su dvije srednjovjekovne tvrđave Đurđevac i Klotjevac te nekropola stećaka.
“Sve ovo pruža nam velike mogućnosti za razvoj turizma, kupili smo već jedan manji brod za turističke vožnje jezerom i razgledanje kanjona. Imamo namjeru praviti posebene turističke osmatračnice duž planinarske pješačke staze koja će sa jezera ići do Bijelih voda, pored nekropole stećaka i stare tvrđave Klotjevac. Na Bijelim vodama namjeravamo osposobiti objekat nekadašnjeg lovačko-planinarskog doma. Na samom jezeru u zaljevu Prohići uređujemo već postojeći kamp za mlade i mislim da će on već biti u funkciji ovog ljeta”, kazuje još direktor Pavlović.
Na području opštine Srebrenica u neposrednoj blizini Nacionalnog parka Drina je arheološko nalazište Rimskog Municipuma, čuvena Banja Guber sa 49 ljekovitih izvora željezno-arsenske vode, sedam srednjovjekovnih i starijih tvrđava. Samo u Memorijalni centar Potočari  svake godine dođe više od 100 hiljada ljudi.
Bosnien-Herzegowina, Mittelalterliche Festung „Klotjevaèki grad“ über dem Fluß Drina (Marinko Sekulic) Ostaci srednjovjekovne kule Klotjevac
Čarobni turistički prsten
Ukoliko UNESCO usvoji prijedlog o stvaranju Rezervata biosfere Drina (neki misle da su zato ispunjeni svi preduslovi) otvorit će se mogućnost stvaranja tzv. “Čarobnog turističkog prstena“ 130 kilometara duge turističke ture u kojoj bi se našle plovidba kanjonom Drine, od Perućca do Višegrada, posjeta Slapu i Mostu na Žepi, posjeta Rimskom Municipiumu u Skelanima, vožnja Šarganskom osmicom, posjeta Višegradu, Andrićgradu, Mokroj gori, Drvengradu, obilazak manastira Dobrun i druge mogućnosti po želji gostiju.
"Turizam u Nacionalnom parku Drina biće samo dio turističke ponude Srebrenice koja za razvoj turizma ima bogate resurse i velike mogućnosti, koje su nažalost danas nedovoljno ili nikako iskorištene. Kada bismo sve to iskoristili na pravi način, dodajući tome još one mogućnosti što će donijeti status u budućem istoimenom Rezervatu biosfere pod zaštitom UNESCO-a turizam bi ponovo bio strateški pravac razvoja Srebrenice kao što je to bio prije posljednjeg rata samo na kapacitetima Banje i Lovišta”, dodaje Radomir Pavlović.
Grenzgebiet zwischen Bosnien-Herzegowina und Serbien (DW/M. Sekulic) Drina je prirodna granica između Srbije i BiH
Peticija protiv osnivanja
Ipak  nije sve išlo glatko u formiranju ovog Nacionalnog parka. Kako to obično biva u BiH, u sve se miješa politika, pa ni ova inicijativa nije bila izuzetak. Potpisivale su se peticije protiv osnivanja parka. Neki su tvrdili da ljudi koji žive unutar Nacionalnog parka neće moći slobodno raspolagati svojom privatnom imovinom. Kakva je sada situacija pitamo direktora Pavlovića, koji odgovara ovako:
“Sada je kilogram pčelinjeg meda u prosjeku 15 KM. Šta mislite koliko će biti kad na njemu bude etiketa da je to čist, prirodan med sa certifikatom da je iz Nacionalnog parka pod zaštitom UNESCO? Ovdje se i sad proizvodi dosta zdrave hrane, tu su zatim šumski plodovi i ljekovito bilje. Većina toga će se moći prodati ovdje turistima, na kućnom pragu. Ljudi to uviđaju i računaju da će  tako bolje živjeti jer će biti i više posla i neće morati ići u inostranstvo da zarade za život. Privatna imovina je zagarantovana zakonom, a ovakve glasine šire oni koji su navikli da ribu npr. love dinamitom ili mrežama, da se bave krivolovom, da sijeku i prodaju državnu šumu, da čisteći korov zapale čitave šume itd. E toga više neće biti ili će se za razliku od dosadašnje prakse, strogo kažnjavati. Takvi negoduju”.
Nova zaštićena područja
Bosna i Hercegovina ima četiri nacionalna parka i tri parka prirode. Nacionalni parkovi su Sutjeska, Kozara, Una i Nacionalni park Drina. Parkovi prirode su Hutovo blato, Park prirode Blidinje i Perućica koja se nalazi unutar Nacionalnog parka Sutjeska jedina je prašuma u Europi.
U program UN za životnu sredinu (UNEP) predloženi su još i: Livanjsko polje, planina Zvijezda, pećinski sistem Vjetrenica, sistem Bjelašnica-Treskavica, kanjon Rakitnice, botaničko - floristički rezervat Neum – Mediteranetum, planina Orjen - Bijela gora, močvarno područje Tišina (Šamac), pećina izvora Mokranjske Miljacke, kanjon Prače i pećinski sistem Govještica te kanjon Tare (tok rijeke u BiH).

Klasični, memorijalni i zdravstveni turizam – šansa za Srebrenicu

Klasični, memorijalni i zdravstveni turizam – šansa za Srebrenicu

Formiranjem Nacionalnog parka počeo je ozbiljniji rad na razvoju turizma. Još stari Rimljani su u Srebrenici imali svoja kupatila. Pored zdrave Guber vode i čistog zraka tu ima svega:gloga, šumskog voća, srijemoša...

Turisti u vožnji čamcem starog Huse na jezeru Perućac Turisti u vožnji čamcem starog Huse na jezeru Perućac
"Tu spavaš "k'o top, Vidiš ovo zelenilo svud' okolo, klima je fenomenalna”, kazuje mi primarijus dr Radomir Lalo Pavlović, dok sjedimo na terasi planinarske kuće u Klotjevcu na obali jezera Perućac u srcu Nacionalnog parka Drina Srebrenica, čiji je on direktor. "Koncentracija negativnih jona je u ovim šumama velika a naučno je dokazano da oni pozitivno utiču na metabolizam, pojačavaju imunitet, prečišćavaju krv i poboljšavaju respiratornu funkciju. Ovaj čist vazduh i zdrava voda posebna su blagodat za srčane i plućne bolesnike, za šećeraše, gojazne i one pod stresom jer ovakvi prirodni pejzaži odmaraju zamoreni ljudski mozak. Pogled na  jezero odmara dušu. U ovoj tišini  čuješ samo cvrkut ptica”, kaže dr Pavlović.
"Uz zdravu hranu i med kao najbolji lijek iz prirode, koji proizvode okolna seoska domaćinstva, možete koristiti šumske plodove, čajeve od raznih trava čička, maslačka, hajdučke trave, sokove od zove, nane. Misilm da je povratak prirodi danas više nego ikad potreban savremenom čovjeku. Potreban mu je prije svega  odmor i relaksacija od brzog životnog tempa. U ovo vrijeme novih virusnih pandemija potreban mu je pored zdravstvenog i psihički odmor, a Srebrenica to sve ima” , siguran je dr. Pavlović
Bosnien Tourismus in Srebrenica (DW/M. Sekulic) Izvorište Velikog Guber-a ljekovita voda danas teče u kanalizaciju
Ljekovite vode Gubera
Još stari Rimljani su ovdje imali svoja kupatila. Više od 40 izvora ljekovite željezno-arsenske radioaktivne Guber vode, koja se pije i u kojoj se možete kupati, od tada do danas pomažu u liječenju anemije, sinusa, očnih bolesti, većeg broja reumatskih, kožnih, hroničnih ginekoloških oboljenja i steriliteta a dobre rezultate daje i u liječenju neizlječivih bolesti, poput psorijaze i multiple skleroze. U bivšoj Jugoslaviji Guber voda je bila jedina mineralna voda registrovana kao lijek.
Bosnien Tourismus in Srebrenica (DW/M. Sekulic) Branje srijemoša.Srijemoš divlji luk ljekari preporučuju u ishrani jer ima svojstva dva puta jača od običnog bijelog luka
Bogatstvo prirodnih i klimatskih potencijala do izražaja je došlo formiranjem Nacionalnog parka Drina koji se prostire na više od 6.000 hektara površine koja ide od 200 do 1.500 metara nadmorske visine sa kanjonom rijeke Drine i hidroakumulacijom Perućac. Tu spada i prostor planine Sušice sa Bijelim vodama koje su i u vrijeme bivše Jugoslavije bile rezervat i zaštićeno lovište. Ovaj kraj odlikuju zdrave vode i čist vazduh. Među 635 različitih biljnih vrsta i podvrsta, najpoznatija je endemična Pančićeva omorika, koja je sačuvana samo u ovom dijelu Podrinja. Uspijeva ovdje i dosta egzotičnog voća, od smokvi i kivija do japanskih jabuka. Od divljih životinja  u kanjonu su brojne divokoze i suri orao. Na Bijelim vodama žive mrki medvjedi, ima dosta i vukova, divljih svinja, lisica i srneće divljači.
Srebrenica und ihre besondere Kulturerbe Dr. Radomir Pavlovic (DW/M. Sekulic) Prim. dr. Radomir Pavlović: "7 dana zdravog života u Nacionalnom parku i 7 dana u Banji Guber, garantujem da se poslije toga čovjek mora osjećati ako ne potpuno izliječen onda preporođen".
Dr. Radomir Pavlović kaže i da je formiranjem Nacionalnog parka počeo ozbiljniji rad na razvoju turizma." Imamo ogromne potencijale. Na početku smo, treba dosta sredstava i rada da se uloži prvenstveno u infrastrukturu i smještajne objekte. Za sada imamo smještaj u dva apartmana planinarske kuće u Klotijevcu gdje se ubrzano adaptira još nekoliko soba, restoran sa kuhinjom i pratećim sadržajima a postoji i mogućnost smještaja u seoskim domaćinstvima.U planu je rekonstrukcija i adaptacija  nekadašnjeg lovačkog doma na Bijelim vodama”, kaže on.
Bosnien Tourismus in Srebrenica (DW/M. Sekulic) Planinarska kuća sa apartmanima u Klotjevcu
Od Klotijevca do Bijelih voda, uzbrdo kroz gustu mješovitu šumu uspinje se uređena, planinarskom markacijom obilježena  staza. Staza vodi do  starih kula srednjovijekovnog grada Klotjevca i dvije nekropole neobično velikih stećaka. Dolaskom na Bijele vode pred očima su novi predivni pejzaži i mjesto za odmor pored planinskog potoka. Pogledom na kanjon Drine i okomite litice planine Tara u istoimenom Nacionalnom parku na drugoj obali Drine u Srbiji, zastaje dah.
Specijaliteti za zdravlje iz čiste prirode
Pavlović kaže da tu ima svega: gljiva od reduša do vrganja, trnjina, gloga, šumskih jagoda i borovnica. Ništa nije zdravije za jačanje organizma po receptu u zdravom tijelu zdrav duh od koprive i srijemoša. I na Bjelim vodama je tišina, raj za čovjeka  Tu raste trava Iva za koju u narodu kažu da "trava Iva od mrtva pravi živa”. Planinarskom stazom kroz guste borove i jelove šume stiže se i do Stublića, Šarene bukve i starog grada u selu Luka. Ako  poželite ovdašnju poslasticu možete dobiti zdravu jagnjetinu sa ražnja ili ispod sača, sir, kajmak i mlijeko sa planinskih pašnjaka. Pogaču ili hljeb od domaće pšenice, proju i domaću pršutu”, kazuje dr Pavlović.
Bosnien Tourismus in Srebrenica (DW/M. Sekulic) Jedan od brojnih vidikovaca u NP Drina. Bijelevode sa pogledom na kanjon Drine
Stanovnici nekoliko sela, koja su se našla unutar Nacionalnog parka Drina, u početku formiranja su bili prilično skeptični. Bilo je čak i protesta. Danas je sve normalno jer su ljudi uvidjeli da od postojanja NP mogu imati samo koristi.
Azem Alić je mlad čovjek. Njegovo imanje i kuća nalaze se u neposrednoj blizini od planinarske kuće u Klotjevcu. Azem je tu dobio posao domaćina i čuvara.“Dobio sam nedavno posao kojem se nisam mogao ni nadati, na kućnim vratima praktično. Nije mi teško i nadam se da će dolazak gostiju i turista ovdje doprinijeti da se još mladih ljudi zaposli. Ovakve ljepote nema nigdje”, kaže Azem. Pitamo ga plaši li se koronavirusa? "Ma kakva korona, osjetiš li da ovdje vazduh miriše to ti je od onih jona, oni ubijaju koronu” kaže sa osmijehom.
Bosnien Tourismus in Srebrenica (DW/M. Sekulic) Ovce na Radavi u NP Drina na nadmosrkoj visini od 1450 m
Starina Dule iz susjednog zaseoka u poznim godinama sa jednim šarplanincem i jednim pulinom (prim. aut.: vrste ovčaraskih pasa ) čuva oko 200 ovaca i kaže da ih rijetko broji pa ni sam ne zna koliko ih je tačno. Ni njega nije briga za koronu. “Ma pusti koronu, prije nekoliko dana jedva odbranih stado od me’đeda, eto tu poviše u ovoj šumi”, pokazuje rukom Dule i nastavlja: Pomogoše mi i kerovi i drž, ne daj nekako ga o’ćerašmo, pobježe a bio je pri'šo blizu” kazuje starina i brzo okreće mlin na svoju vodenicu, nastavljajući priču.
"Nego ti si dole, bliže vlastima, šta kažu ,’oće li skoro as’valt. Mi s’kupljamo para da krenemo sa a'svaltom iz sela, još malo i država da pomogne, da sastavimo do Sjedača. Valjalo bi para. Ovako neće kupac da mi dođe a ja da gonim tele ili ovcu na pijacu da prodam, dangubim puno i na gubitku sam” govori starina ono što je najveći problem ljudi ovog kraja. Nekoliko kilometara neasfaltiranog puta.
Bosnien Tourismus in Srebrenica (DW/M. Sekulic) Jezero Perućac je je u dva nacionalna parka desnom obalom u NP Tara u Srbiji lijevom u NP Drina u BIH
Nacionalni park Drina ima i program odmora na vodi uz vožnje jezerom Perućac sa malim brodom ili čamcima. Ovaj program uz sunčanje i plivanje podrazumijeva i panoramsko razgledanje nesvakidašnjih prizora prirodne ljepote iz kanjona Drine, Na ovo kao dobar domaćin  dr Pavlović dodaje:
"Na putovanju vodom do Žepe ili Višegrada možeš i knjigu napisati od brojnih utisaka. Možda ugledaš i neku divokozu na stijeni. Za večeru  je svježa riba iz Drine pečena na tanjirači, da prste poližeš. Sve ima i sve Drina nudi”.
Burna prošlost i dobitna kombinacija za bolje zdravlje
O burnoj prošlosti, kulturno-istorijskom  bogatstvu i životu ovog kraja govore tri muzeja Gradski istorijsko-etnografski muzej u Srebrenici, Rimski municipium u Skelanima i Muzej genocida u Potočarima. Na iskustvima prijeratnog banjskog turizma uz potencijale Nacionalnog parka  Pavlović šansu Srebrenice vidi i u razvoju zdravstvenog turizma.
Bosnien Tourismus in Srebrenica (DW/M. Sekulic) Šetalište pored izvorišta Gubera sa velikom koncencentracijom čistog vazduha ljekovitih mirsia
Sagledavajući  istorijska iskustva liječenja Guber vodama od Ilira, Rimljana, preko Osmanlija i Austro-Ugara do današnjih dana, uz  tri naučne ekspertize urađene u vremenskom periodu od oko stotinu godina, sastav ovih voda ostao je nepromijenjen. S obzirom na porast imunodeficitarnih bolesti i nove virusne pandemije dr Pavlović je došao do zaključka da Srebrenica ima sve uslove da postane fabrika zdravlja. Smatra da bi otvaranje specijalne Guber bolnice značilo i pokretanje Banje Guber što je već godinama, po mišljenju građana Srebrenice, politički problem, Pavlović je uputio prijedlog Vladi RS. Posljednje informacije govore da je Vlada RS ovaj prijedlog uzela u ozbiljno razmatranje i da će se o njemu ubrzo raspravljati. To bi podstaklo ekonomski razvoj u Srebrenici, u kojoj  je sve manje stanovnika, jer stari umiru a mladi odlaze u svijet.
Bosnien Tourismus in Srebrenica (DW/M. Sekulic) Nekropole stećaka su brojne na području Nacionalnog parka
"Zamislite kombinaciju, 7 dana zdravog života u Nacionalnom parku i 7 dana tretmana u Banji Guber", kaže dr. Pavlović i zaključuje: "Garantujem da se poslije toga čovjek mora osjećati ako ne potpuno izliječen onda preporođen".
Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Audio i video zapisi na tu temu

17. 12. 2019.


Politika

Heroji dana iz Srebrenice udarili "šamar nacionalistima"

Mladi Bošnjak, povratnik u Srebrenicu Mirnes Hasanović, rizikujući život, spasio je iz zapaljenog stana Srpkinju Milenu Simić (72). U vatrenu stihiju je uskočio u majici kratih rukava a pomogao mu je komšija Mladen.
Bosnien: Brennende Wohnung in Srebrenica (DW/M. Sekulic) Crni dim iz stana na sedmom spratu u Srebrenici, u kojem je sama žuivjela 72-godišnja Milena
„Došao sam iz grada i ulazeći u stan čuo sam  galamu i osjetio miris dima. Krenuo sam stepenicama i našao se pred vratima stana na sedmom spratu iz kojeg  je kuljao gusti cni dim“, priča Mirnes Hasanović. U tom je stigao i komšija Mladen koji je sa Mirnesom pokušao da otvori ulazna metalna vrata, koja su bila vrela.
Retter aus Srebrenica Mirnes Hasanović (DW/M. Sekulic) Mirnes Hasanović je u majici kratkih rukava ušao u zapaljeni stan
Mirnesu i Mladenu je uspjelo da ih malo otvore i uđu u hodnik, gdje su naišli na staricu koja je ležala na podu nadomak plamena. Pokušali su je izvući ali nisu uspijeli u prvi mah pa su izašli da uzmu vazduha jer ih je dim gušio i štipao za oči.
„Čuo sam neke žene kako vrište i govore nam da na ulazimo. Izgorićete, vikale su, ali nismo se na to obazirali, ušli smo", kaže Mirnes. Iz drugog pokušaja su uspijeli da vrata stana otvore skroz i da izvuku staricu koja je bila bez svijesti i  koja je jedva davala znake života
Mladen Lazarević je bio u svojoj prodavnici preko puta kompleksa zgrada kada je začuo galamu i vidijeo okupljene komšije kako nešto gestikuliraju. Izašao je i vidio da gori stan na sedmom spratu. „Plamen i crni dim su već izbili kroz prozore balkona. Ranije sam živio u toj zgradi, baš u stanu preko puta i odmah sam znao čiji je to stan. Protrčao  sam pored zbunjenih i uplašenih komšija. Na ulazu u haustor primjetio sam tablu sa osiguračima za struju u cijeloj zgradi koje sam u trenu uspio isključiti i preskačući po dva tri stepenika ustrčao sam do sedmog sprata gdje je već bio Mirnes“.
Bosnien: Brennende Wohnung in Srebrenica (DW/M. Sekulic) Mladen Lazarević je skupa sa Mirnesom iznio staricu iz stana u kojem je izbio požar
Stigla je hitna pomoć i vatrogasci. Baka Mica je, kako je komšije zovu, prevezena u besvjesnom stanju, najprije u Dom zdravlja u Srebrenici pa u bolnicu Zvornik. „Uspješno se oporavlja od opekotina i udisanja otrovnih plinova, van životne je opasnosti ali još sa njom ne možete razgovarati", kaže nam dežurni ljekar.
Kad je Micu odvezla hitna Mirnesa su kolege najprije natjerale da obuče vatrogasno odijelo  i obuje čizme jer su đonovi patika u kojim je bio izgorjeli a da on to nije ni primjetio. Onda je nastavio gasiti požar do kraja.Trajalo  je to dugo i bilo je naporno jer valjalo je crijeva sa vodom izvući do sedmog sprata, jer su hidranti u haustoru bili neispravni. U Srebrenici svi nešto lože da se ugriju, čak i u stambenim zgradama koje nemaju odžaka jer su prije rata sve imale centralno grijanje što danas nije u funkciji. Odvodi ventilacije pretvoreni su u odžake, pa nerijetko bude problema. Šta je bio uzrok požara još uvijek se ne zna.
Hajrudin Husić prisjeća se prijateljstva sa stradalom Milenom i njezinim pokojnim mužem: “Mnogo mi je žao Mice, jer smo ja i moja supruga bili kućni prijatelji Mici i njenom mužu Paji. Pajo i ja smo radili skupa u rudniku i proveli skupa pola zivota. Dao bog da se što prije oporavi. U tom stanu sam puno puta pio kafu sa njima i igrao šah sa pokojnim Pajom”.
Bosnien: Brennende Wohnung in Srebrenica (DW/M. Sekulic) Baka Milena ležala je nepomično na podu u stanu, koji je zahvatila vatra
Ponovo bih to uradio
Vijest se brzo proširila društvenim mrežama  a samo nekolicina medija u BiH je to prenijela kao vijest i nekako stidljivo. To da je Milena Srpkinja, Mirnes je znao prije no što je ušao u vatru. „Ponovo bih isto uradio bilo o kome da se radi, jer „insan je insan koje god vjere bio" kaže ovaj skromni mladić, koji je jedva pristao da govori za Deutsche Welle.
Za  herojski podvig spašavanja starice iz požara mladi Bošnjak i Srbin koji mu je pomogao proglašeni su herojima dana. Čestitke su stizale sa svih strana. "Svaka čast ovim divnim hrabrim mladim ljudima. Da ih Bog čuva i štiti podari im svu sreću ovozemaljskoga svijeta. Čestitam na hrabrosti i plemenitosti, trebali bismo se svi na njih ugledati”, izjavila je za DW vidno dirnuta Tankosava Božić. Dimitrije Tomić je na jednoj drušvenoj mreži poslao Mirnesu poruku sljedeće sadržine:  "Zdrav bio majci koja te rodila, respekt i poštovanje za hrabrost i humanizam”!  I Dijana Begić ima samo riječi hvale za svoje mlade sugrađane: "Sve pohvale za hrabre momke. Vjerujem da će tako dobra djela i opština Srebrenica cijeniti, treba da ih nagradi a oni bi mogli biti primjer i našim političarima kako treba raditi složno i zajednički a ne se samo svađati”.
Bosnien: Brennende Wohnung in Srebrenica (DW/M. Sekulic) Štaje bio uzrok požara još uvijek se ne zna
Mladi  Bošnjak, povratnik, Mirnes Hasanović dijete je Srebrenice. Rođen je u septembru ratne '92.godine. Oca se malo sjeća jer nije preživio pad Srebrenice sa još dvadesetak članova porodice. Mirnes danas sa suprugom i nedavno rođenim sinom živi u naselju Panađurište u istom haustoru gdje se desio požar. On se bavi i lovom tako se o njegovoj hrabrosti u Srebrenici prepričava da je prije nekoliko godina goloruk savladao divlju svinju koja ga je napala. Mladen Lazarević, čiji je nadimak Pekar, koju godinu je stariji od Mirnesa i vlasnik je male prehrambene prodavnice preko puta  kompleksa zgrada na Panađurištu gdje se desio požar.
U današnjoj BiH u kojoj  se, kako ističu mnogi analitičari, još uvijek vodi rat samo ne oružjem već politički i retorički, kada se intenzivira kampanja za lokalne izbore a rezultati prošlogodišnjih opštih još uvijek nisu u potpunosti inplementirani, ovaj primjer mladog Bošnjaka i Srbina u Srebrenici budi optimizam i nadu u budućnost. Mnogi kažu da je ovo veliki šamar nacionalistima u bh. vlastima i najbolja poruka za pomirenje i vraćanje povjerenja. Jer ako se to moglo desiti u Srebrenici zašto ne bi moglo i na drugim mjestima u BiH.
Autor Marinko Sekulić Kokeza

17. 07. 2018.

Dječak u logoru: Ramin hod po mukama

Ramo Đulaković se u Srebrenicu vratio u maju 2003.godine sa prvim povratnicima. Kao dječaka su ga iz Doma za siročad premjestili u Srbiju a potom vratili u ratni Zvornik. Nagledao se svega. Sada želi otići iz BiH.

 

ČItajte DALJE

Sjećanje na stradale Srbe u Srebrenici

U Srebrenici se početkom jula uporedo održavaju dvije manifestacije posvećene sjećanju na stradale u ratu. Dan poslije obilježavanja stradanja Bošnjaka, održani su “Petrovdanski dani” - u znak sjećanja na poginule Srbe.

Čitajte DALJE

Kako je počeo rat u Srebrenici?

Priča o Srebrenici prije rata, naoružavanju, prvim stradanjima i onim koja su uslijedila i bila uvod u masovne egzekucije iz jula 1995. 

 

čitajte DALJE