Klasični, memorijalni i zdravstveni turizam – šansa za Srebrenicu

Formiranjem Nacionalnog parka počeo je ozbiljniji rad na razvoju turizma. Još stari Rimljani su u Srebrenici imali svoja kupatila. Pored zdrave Guber vode i čistog zraka tu ima svega:gloga, šumskog voća, srijemoša...

Turisti u vožnji čamcem starog Huse na jezeru Perućac

"Tu spavaš "k'o top, Vidiš ovo zelenilo svud' okolo, klima je fenomenalna”, kazuje mi primarijus dr Radomir Lalo Pavlović, dok sjedimo na terasi planinarske kuće u Klotjevcu na obali jezera Perućac u srcu Nacionalnog parka Drina Srebrenica, čiji je on direktor. "Koncentracija negativnih jona je u ovim šumama velika a naučno je dokazano da oni pozitivno utiču na metabolizam, pojačavaju imunitet, prečišćavaju krv i poboljšavaju respiratornu funkciju. Ovaj čist vazduh i zdrava voda posebna su blagodat za srčane i plućne bolesnike, za šećeraše, gojazne i one pod stresom jer ovakvi prirodni pejzaži odmaraju zamoreni ljudski mozak. Pogled na  jezero odmara dušu. U ovoj tišini  čuješ samo cvrkut ptica”, kaže dr Pavlović.

"Uz zdravu hranu i med kao najbolji lijek iz prirode, koji proizvode okolna seoska domaćinstva, možete koristiti šumske plodove, čajeve od raznih trava čička, maslačka, hajdučke trave, sokove od zove, nane. Misilm da je povratak prirodi danas više nego ikad potreban savremenom čovjeku. Potreban mu je prije svega  odmor i relaksacija od brzog životnog tempa. U ovo vrijeme novih virusnih pandemija potreban mu je pored zdravstvenog i psihički odmor, a Srebrenica to sve ima” , siguran je dr. Pavlović

Izvorište Velikog Guber-a ljekovita voda danas teče u kanalizaciju

Ljekovite vode Gubera
Još stari Rimljani su ovdje imali svoja kupatila. Više od 40 izvora ljekovite željezno-arsenske radioaktivne Guber vode, koja se pije i u kojoj se možete kupati, od tada do danas pomažu u liječenju anemije, sinusa, očnih bolesti, većeg broja reumatskih, kožnih, hroničnih ginekoloških oboljenja i steriliteta a dobre rezultate daje i u liječenju neizlječivih bolesti, poput psorijaze i multiple skleroze. U bivšoj Jugoslaviji Guber voda je bila jedina mineralna voda registrovana kao lijek.

Branje srijemoša.Srijemoš divlji luk ljekari preporučuju u ishrani jer ima svojstva dva puta jača od običnog bijelog luka

Bogatstvo prirodnih i klimatskih potencijala do izražaja je došlo formiranjem Nacionalnog parka Drina koji se prostire na više od 6.000 hektara površine koja ide od 200 do 1.500 metara nadmorske visine sa kanjonom rijeke Drine i hidroakumulacijom Perućac. Tu spada i prostor planine Sušice sa Bijelim vodama koje su i u vrijeme bivše Jugoslavije bile rezervat i zaštićeno lovište. Ovaj kraj odlikuju zdrave vode i čist vazduh. Među 635 različitih biljnih vrsta i podvrsta, najpoznatija je endemična Pančićeva omorika, koja je sačuvana samo u ovom dijelu Podrinja. Uspijeva ovdje i dosta egzotičnog voća, od smokvi i kivija do japanskih jabuka. Od divljih životinja  u kanjonu su brojne divokoze i suri orao. Na Bijelim vodama žive mrki medvjedi, ima dosta i vukova, divljih svinja, lisica i srneće divljači.

Prim. dr. Radomir Pavlović: "7 dana zdravog života u Nacionalnom parku i 7 dana u Banji Guber, garantujem da se poslije toga čovjek mora osjećati ako ne potpuno izliječen onda preporođen".

Dr. Radomir Pavlović kaže i da je formiranjem Nacionalnog parka počeo ozbiljniji rad na razvoju turizma." Imamo ogromne potencijale. Na početku smo, treba dosta sredstava i rada da se uloži prvenstveno u infrastrukturu i smještajne objekte. Za sada imamo smještaj u dva apartmana planinarske kuće u Klotijevcu gdje se ubrzano adaptira još nekoliko soba, restoran sa kuhinjom i pratećim sadržajima a postoji i mogućnost smještaja u seoskim domaćinstvima.U planu je rekonstrukcija i adaptacija  nekadašnjeg lovačkog doma na Bijelim vodama”, kaže on.

Planinarska kuća sa apartmanima u Klotjevcu

Od Klotijevca do Bijelih voda, uzbrdo kroz gustu mješovitu šumu uspinje se uređena, planinarskom markacijom obilježena  staza. Staza vodi do  starih kula srednjovijekovnog grada Klotjevca i dvije nekropole neobično velikih stećaka. Dolaskom na Bijele vode pred očima su novi predivni pejzaži i mjesto za odmor pored planinskog potoka. Pogledom na kanjon Drine i okomite litice planine Tara u istoimenom Nacionalnom parku na drugoj obali Drine u Srbiji, zastaje dah.
Specijaliteti za zdravlje iz čiste prirode
Pavlović kaže da tu ima svega: gljiva od reduša do vrganja, trnjina, gloga, šumskih jagoda i borovnica. Ništa nije zdravije za jačanje organizma po receptu u zdravom tijelu zdrav duh od koprive i srijemoša. I na Bjelim vodama je tišina, raj za čovjeka  Tu raste trava Iva za koju u narodu kažu da "trava Iva od mrtva pravi živa”. Planinarskom stazom kroz guste borove i jelove šume stiže se i do Stublića, Šarene bukve i starog grada u selu Luka. Ako  poželite ovdašnju poslasticu možete dobiti zdravu jagnjetinu sa ražnja ili ispod sača, sir, kajmak i mlijeko sa planinskih pašnjaka. Pogaču ili hljeb od domaće pšenice, proju i domaću pršutu”, kazuje dr Pavlović.

Jedan od brojnih vidikovaca u NP Drina. Bijelevode sa pogledom na kanjon Drine

Stanovnici nekoliko sela, koja su se našla unutar Nacionalnog parka Drina, u početku formiranja su bili prilično skeptični. Bilo je čak i protesta. Danas je sve normalno jer su ljudi uvidjeli da od postojanja NP mogu imati samo koristi.
Azem Alić je mlad čovjek. Njegovo imanje i kuća nalaze se u neposrednoj blizini od planinarske kuće u Klotjevcu. Azem je tu dobio posao domaćina i čuvara.“Dobio sam nedavno posao kojem se nisam mogao ni nadati, na kućnim vratima praktično. Nije mi teško i nadam se da će dolazak gostiju i turista ovdje doprinijeti da se još mladih ljudi zaposli. Ovakve ljepote nema nigdje”, kaže Azem. Pitamo ga plaši li se koronavirusa? "Ma kakva korona, osjetiš li da ovdje vazduh miriše to ti je od onih jona, oni ubijaju koronu” kaže sa osmijehom.

Ovce na Radavi u NP Drina na nadmosrkoj visini od 1450 m

Starina Dule iz susjednog zaseoka u poznim godinama sa jednim šarplanincem i jednim pulinom (prim. aut.: vrste ovčaraskih pasa ) čuva oko 200 ovaca i kaže da ih rijetko broji pa ni sam ne zna koliko ih je tačno. Ni njega nije briga za koronu. “Ma pusti koronu, prije nekoliko dana jedva odbranih stado od me’đeda, eto tu poviše u ovoj šumi”, pokazuje rukom Dule i nastavlja: Pomogoše mi i kerovi i drž, ne daj nekako ga o’ćerašmo, pobježe a bio je pri'šo blizu” kazuje starina i brzo okreće mlin na svoju vodenicu, nastavljajući priču.
"Nego ti si dole, bliže vlastima, šta kažu ,’oće li skoro as’valt. Mi s’kupljamo para da krenemo sa a'svaltom iz sela, još malo i država da pomogne, da sastavimo do Sjedača. Valjalo bi para. Ovako neće kupac da mi dođe a ja da gonim tele ili ovcu na pijacu da prodam, dangubim puno i na gubitku sam” govori starina ono što je najveći problem ljudi ovog kraja. Nekoliko kilometara neasfaltiranog puta.

Jezero Perućac je je u dva nacionalna parka desnom obalom u NP Tara u Srbiji lijevom u NP Drina u BIH

Nacionalni park Drina ima i program odmora na vodi uz vožnje jezerom Perućac sa malim brodom ili čamcima. Ovaj program uz sunčanje i plivanje podrazumijeva i panoramsko razgledanje nesvakidašnjih prizora prirodne ljepote iz kanjona Drine, Na ovo kao dobar domaćin  dr Pavlović dodaje:
"Na putovanju vodom do Žepe ili Višegrada možeš i knjigu napisati od brojnih utisaka. Možda ugledaš i neku divokozu na stijeni. Za večeru  je svježa riba iz Drine pečena na tanjirači, da prste poližeš. Sve ima i sve Drina nudi”.
Burna prošlost i dobitna kombinacija za bolje zdravlje
O burnoj prošlosti, kulturno-istorijskom  bogatstvu i životu ovog kraja govore tri muzeja Gradski istorijsko-etnografski muzej u Srebrenici, Rimski municipium u Skelanima i Muzej genocida u Potočarima. Na iskustvima prijeratnog banjskog turizma uz potencijale Nacionalnog parka  Pavlović šansu Srebrenice vidi i u razvoju zdravstvenog turizma.

Šetalište pored izvorišta Gubera sa velikom koncencentracijom čistog vazduha ljekovitih mirsia

Sagledavajući  istorijska iskustva liječenja Guber vodama od Ilira, Rimljana, preko Osmanlija i Austro-Ugara do današnjih dana, uz  tri naučne ekspertize urađene u vremenskom periodu od oko stotinu godina, sastav ovih voda ostao je nepromijenjen. S obzirom na porast imunodeficitarnih bolesti i nove virusne pandemije dr Pavlović je došao do zaključka da Srebrenica ima sve uslove da postane fabrika zdravlja. Smatra da bi otvaranje specijalne Guber bolnice značilo i pokretanje Banje Guber što je već godinama, po mišljenju građana Srebrenice, politički problem, Pavlović je uputio prijedlog Vladi RS. Posljednje informacije govore da je Vlada RS ovaj prijedlog uzela u ozbiljno razmatranje i da će se o njemu ubrzo raspravljati. To bi podstaklo ekonomski razvoj u Srebrenici, u kojoj  je sve manje stanovnika, jer stari umiru a mladi odlaze u svijet.

Nekropole stećaka su brojne na području Nacionalnog parka

"Zamislite kombinaciju, 7 dana zdravog života u Nacionalnom parku i 7 dana tretmana u Banji Guber", kaže dr. Pavlović i zaključuje: "Garantujem da se poslije toga čovjek mora osjećati ako ne potpuno izliječen onda preporođen".
Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Audio i video zapisi na tu temu

Politika

Heroji dana iz Srebrenice udarili "šamar nacionalistima"

Mladi Bošnjak, povratnik u Srebrenicu Mirnes Hasanović, rizikujući život, spasio je iz zapaljenog stana Srpkinju Milenu Simić (72). U vatrenu stihiju je uskočio u majici kratih rukava a pomogao mu je komšija Mladen.

Crni dim iz stana na sedmom spratu u Srebrenici, u kojem je sama žuivjela 72-godišnja Milena

„Došao sam iz grada i ulazeći u stan čuo sam  galamu i osjetio miris dima. Krenuo sam stepenicama i našao se pred vratima stana na sedmom spratu iz kojeg  je kuljao gusti cni dim“, priča Mirnes Hasanović. U tom je stigao i komšija Mladen koji je sa Mirnesom pokušao da otvori ulazna metalna vrata, koja su bila vrela.

Mirnes Hasanović je u majici kratkih rukava ušao u zapaljeni stan

Mirnesu i Mladenu je uspjelo da ih malo otvore i uđu u hodnik, gdje su naišli na staricu koja je ležala na podu nadomak plamena. Pokušali su je izvući ali nisu uspijeli u prvi mah pa su izašli da uzmu vazduha jer ih je dim gušio i štipao za oči.
„Čuo sam neke žene kako vrište i govore nam da na ulazimo. Izgorićete, vikale su, ali nismo se na to obazirali, ušli smo", kaže Mirnes. Iz drugog pokušaja su uspijeli da vrata stana otvore skroz i da izvuku staricu koja je bila bez svijesti i  koja je jedva davala znake života
Mladen Lazarević je bio u svojoj prodavnici preko puta kompleksa zgrada kada je začuo galamu i vidijeo okupljene komšije kako nešto gestikuliraju. Izašao je i vidio da gori stan na sedmom spratu. „Plamen i crni dim su već izbili kroz prozore balkona. Ranije sam živio u toj zgradi, baš u stanu preko puta i odmah sam znao čiji je to stan. Protrčao  sam pored zbunjenih i uplašenih komšija. Na ulazu u haustor primjetio sam tablu sa osiguračima za struju u cijeloj zgradi koje sam u trenu uspio isključiti i preskačući po dva tri stepenika ustrčao sam do sedmog sprata gdje je već bio Mirnes“.

Mladen Lazarević je skupa sa Mirnesom iznio staricu iz stana u kojem je izbio požar

Stigla je hitna pomoć i vatrogasci. Baka Mica je, kako je komšije zovu, prevezena u besvjesnom stanju, najprije u Dom zdravlja u Srebrenici pa u bolnicu Zvornik. „Uspješno se oporavlja od opekotina i udisanja otrovnih plinova, van životne je opasnosti ali još sa njom ne možete razgovarati", kaže nam dežurni ljekar.
Kad je Micu odvezla hitna Mirnesa su kolege najprije natjerale da obuče vatrogasno odijelo  i obuje čizme jer su đonovi patika u kojim je bio izgorjeli a da on to nije ni primjetio. Onda je nastavio gasiti požar do kraja.Trajalo  je to dugo i bilo je naporno jer valjalo je crijeva sa vodom izvući do sedmog sprata, jer su hidranti u haustoru bili neispravni. U Srebrenici svi nešto lože da se ugriju, čak i u stambenim zgradama koje nemaju odžaka jer su prije rata sve imale centralno grijanje što danas nije u funkciji. Odvodi ventilacije pretvoreni su u odžake, pa nerijetko bude problema. Šta je bio uzrok požara još uvijek se ne zna.
Hajrudin Husić prisjeća se prijateljstva sa stradalom Milenom i njezinim pokojnim mužem: “Mnogo mi je žao Mice, jer smo ja i moja supruga bili kućni prijatelji Mici i njenom mužu Paji. Pajo i ja smo radili skupa u rudniku i proveli skupa pola zivota. Dao bog da se što prije oporavi. U tom stanu sam puno puta pio kafu sa njima i igrao šah sa pokojnim Pajom”.

Baka Milena ležala je nepomično na podu u stanu, koji je zahvatila vatra

Ponovo bih to uradio
Vijest se brzo proširila društvenim mrežama  a samo nekolicina medija u BiH je to prenijela kao vijest i nekako stidljivo. To da je Milena Srpkinja, Mirnes je znao prije no što je ušao u vatru. „Ponovo bih isto uradio bilo o kome da se radi, jer „insan je insan koje god vjere bio" kaže ovaj skromni mladić, koji je jedva pristao da govori za Deutsche Welle.
Za  herojski podvig spašavanja starice iz požara mladi Bošnjak i Srbin koji mu je pomogao proglašeni su herojima dana. Čestitke su stizale sa svih strana. "Svaka čast ovim divnim hrabrim mladim ljudima. Da ih Bog čuva i štiti podari im svu sreću ovozemaljskoga svijeta. Čestitam na hrabrosti i plemenitosti, trebali bismo se svi na njih ugledati”, izjavila je za DW vidno dirnuta Tankosava Božić. Dimitrije Tomić je na jednoj drušvenoj mreži poslao Mirnesu poruku sljedeće sadržine:  "Zdrav bio majci koja te rodila, respekt i poštovanje za hrabrost i humanizam”!  I Dijana Begić ima samo riječi hvale za svoje mlade sugrađane: "Sve pohvale za hrabre momke. Vjerujem da će tako dobra djela i opština Srebrenica cijeniti, treba da ih nagradi a oni bi mogli biti primjer i našim političarima kako treba raditi složno i zajednički a ne se samo svađati”.

Štaje bio uzrok požara još uvijek se ne zna

Mladi  Bošnjak, povratnik, Mirnes Hasanović dijete je Srebrenice. Rođen je u septembru ratne '92.godine. Oca se malo sjeća jer nije preživio pad Srebrenice sa još dvadesetak članova porodice. Mirnes danas sa suprugom i nedavno rođenim sinom živi u naselju Panađurište u istom haustoru gdje se desio požar. On se bavi i lovom tako se o njegovoj hrabrosti u Srebrenici prepričava da je prije nekoliko godina goloruk savladao divlju svinju koja ga je napala. Mladen Lazarević, čiji je nadimak Pekar, koju godinu je stariji od Mirnesa i vlasnik je male prehrambene prodavnice preko puta  kompleksa zgrada na Panađurištu gdje se desio požar.
U današnjoj BiH u kojoj  se, kako ističu mnogi analitičari, još uvijek vodi rat samo ne oružjem već politički i retorički, kada se intenzivira kampanja za lokalne izbore a rezultati prošlogodišnjih opštih još uvijek nisu u potpunosti inplementirani, ovaj primjer mladog Bošnjaka i Srbina u Srebrenici budi optimizam i nadu u budućnost. Mnogi kažu da je ovo veliki šamar nacionalistima u bh. vlastima i najbolja poruka za pomirenje i vraćanje povjerenja. Jer ako se to moglo desiti u Srebrenici zašto ne bi moglo i na drugim mjestima u BiH.
Autor Marinko Sekulić Kokeza

Dječak u logoru: Ramin hod po mukama

Ramo Đulaković se u Srebrenicu vratio u maju 2003.godine sa prvim povratnicima. Kao dječaka su ga iz Doma za siročad premjestili u Srbiju a potom vratili u ratni Zvornik. Nagledao se svega. Sada želi otići iz BiH.

 

ČItajte DALJE

Sjećanje na stradale Srbe u Srebrenici

U Srebrenici se početkom jula uporedo održavaju dvije manifestacije posvećene sjećanju na stradale u ratu. Dan poslije obilježavanja stradanja Bošnjaka, održani su “Petrovdanski dani” - u znak sjećanja na poginule Srbe.

Čitajte DALJE

Kako je počeo rat u Srebrenici?

Priča o Srebrenici prije rata, naoružavanju, prvim stradanjima i onim koja su uslijedila i bila uvod u masovne egzekucije iz jula 1995. 

 

čitajte DALJE

Potresna svjedočenja Bošnjaka o logorima u Srbiji

Kroz logore Šljivovica i Mitrovo polje u Srbiji od avgusta 1995. do aprila 1996. godine prošlo je više stotina bošnjačkih muškaraca iz Žepe i Srebrenice. Njihova svjedočenja su potresna. 

 

Čitajte DALJE

SREBRENIČKO PIVO - BREND I SUVENIR IZ SREBRENICE!!!?

ZAŠTO JE SREBRENIČKO PIVO - BREND I SUVENIR IZ SREBRENICE!!!?

Prva i jedina pivara u Srebrenici SILVERTOWN BREWERY proizvodi za sada, četiri vrste domaćeg, craft piva koja mogu biti  svojevrstan suvenir iz Srebrenice ali i jedan od brendova ovog grada.

 

SILVERTOWN BREWERY  mala privatna pivara koju je vlastitim sredstvima, pokrenuo Davorin Sekulić. Za sada proizvodi četiri vrste piva od kojih svako ima svoju posebnu priču otisnutu na etiketi. Zbog tih priča, imena piva i mjesta gdje se proizvode ona su već postala suvenir iz Srebrenice ali i jedan od brendova ovog grada. Evo  priča o njima:

ANDRIĆEVA TETKA

Široj javnosti je malo poznato da je naš jedini dobitnik Nobelove nagrade za književnost Ivo Andrić kao srednjoškolac često provodio ljetni raspust u Srebrenici kod tetke Danice. Za Srebrenicu  je vezan u dva djela. To je njegova prva pripovijetka - 'Put Alije Đerzeleza', gdje se spominje Srebrenica u kojoj Andrić piše da je Alija Đerzelez stigao ovdje i da se liječio od zadobijenih rana. Druga njegova čuvena pripovijetka je vezana za Osat i Osaćane. Prilikom upisa na zagrebački, a zatim bečki i krakovski univerzitet, Andrić je kao mjesto prebivališta naveo Srebrenicu, što potvrđuje i faksimil koji se nalazi u srebreničkoj biblioteci

PERKMAN-BERGMAN
Vjerovanje u jamskog duha patuljka Perkmana je veoma rašireno oko poznatih bosanskih rudnika Srebrenice, Kreševa, Fojnice, Ljubije, Mrkonjić Grada...

U Srebrenici se priča da u rudniku, u svakom oknu ima neki duh, koga su smatrali sretnim za rudare, a zvali su ga “Perkman”. Po pričanju starih rudara u rudniku Sase Perkman je patuljak koji im se često prikazivao i rudari ulazeći u rov na rad često su nailazili na tragove njegovih stopa, koje nisu veće od dječijih. Kada rudari u oknu sjednu da se odmore, čuju kako negdje u zemlji udara čekić; vjeruje se da su to “neki stari rudari”.

Ova predanja sadrže doslovno ponovljene pojedinosti iz srednjoevropskih rudarskih vjerovanja. U njemačkim vjerovanjima patuljak (Bergmann) pozdravlja “gluck auf”, o čemu svjedoče podaci iz Saksonije, Pfalza, Tiringije, Češke, južne Holandije, Šlezije. On je veseo i pomaže siromašnim rudarima da otkopaju više rude.

VIDRAN

Za Srebrenicu su se kroz vijekove stalno otimale neke vojske. Legenda kaže da se nekad davno  u jednoj od tih vojski ogubaše  vojnici i njihovi konji. Kupaše se u čudnoj crvenoj vodi što teče kroz Srebrenicu i ozdraviše.  Po “najcrnjoj” bolesti ta voda dobi ime Crni Guber. To je veza crvenog piva Vidran za Srebrenicu a samo ime Vidran je ime konja kojeg je nekad  imao djed vlasnika pivare Davorina  za kojeg je on kao dijete bio puno vezan.

PIVOVICA

Pivovica je ime dobila kao aluzija na šljivovicu rakiju koje je brend Balkana  Bosne i Hercegovine, posebno. U Holandiji imaju pivo pravljeno na bazi i sa okusom viskija. Sarađujući sa pivarima iz Tilburga u Holandiji, nastalo je ovo pivo kao svojevrstan brend ne samo Srebrenice već Bosne i Hercegovine pa i šire moglo bi se reći, jer ovo je prvi put pivo napravljeno na bazi sa okusom čiste domaće rakije šljivovice koja je sadržana u samom pivu šte se ogleda i kroz visok procenat alkohola (9,7%). Nažalost trenutno nemamo novaca da taj naš recept patentiramo i zakonski zaštitimo.

ANDRIĆ'S AUNT

It is little known to the general public that our only winner of the Nobel Prize for Literature, Ivo Andrić, as a high school student, often spent the summer holiday in Srebrenica with Aunt Danica. He is linked to Srebrenica in two works. This is his first story - 'The Road of Alija Đerzelez', where Srebrenica is mentioned, in which Andrić writes that Alija Djerzelez has arrived here and was treated from the wounded wounds. His other famous story is related to Osat and people who lives there. When enrolling at the University of Zagreb and Vienna and Krakow, Andrić referred to Srebrenica as a place of residence, as confirmed by the faxmail  which is in the Srebrenica Library

PERKMAN-BERGMAN
Belief in the cave spirit of the dwarf Perkman is very widespread around the famous Bosnian mines of Srebrenica, Kreševo, Fojnica, Ljubija, Mrkonjić Grad ...
In Srebrenica, it is said that in the mine, in each window there is some ghost, whom they considered happy for the miners, and they called it "Perkman". According to the old miners in the Sase, Perkman , the dwarf, who often appeared to them, and miners entering the tunnel often found traces of his feet, which are doesn’t greater than the children's. When the miners in the window sit down to rest, they hear that a hammer strikes somewhere in the ground; They are believed to be "some old miners".
These lectures contain literally repeated details from Central European mining beliefs. In German beliefs, the dwarf (Bergmann) welcomes the "gluck auf", as evidenced by data from Saxony, Pfalz, Thuringia, the Czech Republic, the southern Holland, Silesia. He is cheerful and helps the poor miners to dig more ore.

VIDRAN
For centuries, some armies have been constantly captured by Srebrenica. The legend says that once in one of these armies the soldiers and their horses were loosened. They were swimming in a strange red water flowing through Srebrenica and healing. After  the "blackest" disease, this water is named Black Guber. This is the connection of the red beer Vidran to Srebrenica, and the name itself is Vidran, the name of a horse that once had the grandfather of the owner of the brewery Davorin, for whom he as a child was very tied.

PIVOVICA
Pivovica  got its name as an allusion to plum brandy(rakia sljivovica), which is a brand of the Balkans of Bosnia and Herzegovina, in particular. In the Netherlands, beer is made on a base and with a taste of whiskey. Working with Brewery from Tilburg in the Netherlands, this beer was created as a kind of brand not only of Srebrenica but of Bosnia and Herzegovina, and it could be said that this was the first time that beer was made on the basis of the taste of pure domestic plum brandy, which is contained in the Beer is also seen through a high percentage of alcohol (9.7%). Unfortunately, we do not currently have the money to patent our prescription and legally protect it.