Drina prvo prirodno dobro BiH na listi UNESCO?

Nacionalin park Drina prvo prirodno dobro BiH na listi UNESCO?

 BiH još uvijek nema nijedno prirodno dobro na UNESCO-voj listi svjetske baštine. To bi se uskoro moglo promijeniti.

 

Uskoro bi se na UNESCO-voj listi svjetske baštine mogao naći Rezervat biosfere 'Drina', što je prijedlog iz BiH. U ovom prekograničnom rezervatu (Srbija - BiH) našli bi se Nacionalni park 'Tara', parkovi prirode 'Mokra gora' i 'Zaovine' u Srbiji, a sa područja BiH, nacionalni park 'Drina'.
Nacionalni park Drina, najmlađi je nacionalni park u BiH, ustanovljen 2017. godine zakonskim aktom Narodne skupštine RS, ali u praksi egzistira od početka ove godine i zauzima površinu od 6.315 hektara.

Radomir Pavlović, direktor Nacionalnog parka "Drina"

„Mi smo ovu i narednu godinu u fazi osnivanja“, počinje priču za DW direktor Nacionalnog parka Drina dr. Radomir Pavlović i nastavlja:
„Trenutno uspostavljamo tehničke službe, nabavljamo opremu za rad, pravimo projekte i planove razvoja nacionalnoig parka koji će funkcionisti kroz četiri sektora. To su sektor zaštite, sektor turizma, ugostiteljstva i trgovine, opšta uprava i zajedničke službe i sektor zaštite šuma, endemskih  i reliktnih vrsta biljaka i životinja. Formiramo rendžersku službu kao instrument unutrašnje kontrole i zaštite prirode. Tu su još ribočuvari, šumari, ali da bismo kompletirali sve službe i zaposlili ljude očekujemo da Vlada RS odobri našu sistematizaciju radnih mjesta i program rada".
Sastavni dio parka je kanjon rijeke Drine sa hidroakumulacijom Perućac i prostor planine Sušice sa Bijelim vodama koje su i u vrijeme bivše Jugoslavije bile rezervat i zaštićeno lovište.
Pavlović kaže da je osnovni zadatak i cilj formiranja nacionalnog parka očuvanje i zaštita prirodnog, ali i drugih bogatstava kojim obiluje ovaj kraj.

Kanjon Drine

Bogat biljni i životinjski svijet
Na ovom prostoru postoji 635 različitih biljnih vrsta i podvrsta, kao i najpoznatija endemična vrsta, Pančićeva omorika, koja je sačuvana samo u ovom dijelu Podrinja.
"Ovaj četinar je još uvijek zagonetka za naučnike jer nije istraženo njegovo porijeklo i kako to da se zadržala samo na malom prostoru u srednjem toku rijeke Drine. Osim rijetkih biljnih vrsta mi ovdje imamo i bogat životinjski svijet. U kanjonu su brojne divokoze i suri orao. Na Bijelim vodama oduvijek su brojni mrki medvjedi, ima dosta vukova, divljih svinja, lisica i srneće divljači”, kaže Pavlović i nastavlja:
"Kanjon Drine je priča za sebe jer na pojedinim mjestima strme litice se prema nebu uzdižu i 1000 metara u visinu. Posebno interesantan je Crni potok  koji izvire na 1100 metara nadmorske visine. Veliki dio ovog prostora je obrastao gustim šumama”, kaže Pavlović.
Osim prirodnih, ovaj kraj ima i kulturno-istorijska bogatstva jer tu su dvije srednjovjekovne tvrđave Đurđevac i Klotjevac te nekropola stećaka.
“Sve ovo pruža nam velike mogućnosti za razvoj turizma, kupili smo već jedan manji brod za turističke vožnje jezerom i razgledanje kanjona. Imamo namjeru praviti posebene turističke osmatračnice duž planinarske pješačke staze koja će sa jezera ići do Bijelih voda, pored nekropole stećaka i stare tvrđave Klotjevac. Na Bijelim vodama namjeravamo osposobiti objekat nekadašnjeg lovačko-planinarskog doma. Na samom jezeru u zaljevu Prohići uređujemo već postojeći kamp za mlade i mislim da će on već biti u funkciji ovog ljeta”, kazuje još direktor Pavlović.
Na području opštine Srebrenica u neposrednoj blizini Nacionalnog parka Drina je arheološko nalazište Rimskog Municipuma, čuvena Banja Guber sa 49 ljekovitih izvora željezno-arsenske vode, sedam srednjovjekovnih i starijih tvrđava. Samo u Memorijalni centar Potočari  svake godine dođe više od 100 hiljada ljudi.

Ostaci srednjovjekovne kule Klotjevac

Čarobni turistički prsten
Ukoliko UNESCO usvoji prijedlog o stvaranju Rezervata biosfere Drina (neki misle da su zato ispunjeni svi preduslovi) otvorit će se mogućnost stvaranja tzv. “Čarobnog turističkog prstena“ 130 kilometara duge turističke ture u kojoj bi se našle plovidba kanjonom Drine, od Perućca do Višegrada, posjeta Slapu i Mostu na Žepi, posjeta Rimskom Municipiumu u Skelanima, vožnja Šarganskom osmicom, posjeta Višegradu, Andrićgradu, Mokroj gori, Drvengradu, obilazak manastira Dobrun i druge mogućnosti po želji gostiju.
"Turizam u Nacionalnom parku Drina biće samo dio turističke ponude Srebrenice koja za razvoj turizma ima bogate resurse i velike mogućnosti, koje su nažalost danas nedovoljno ili nikako iskorištene. Kada bismo sve to iskoristili na pravi način, dodajući tome još one mogućnosti što će donijeti status u budućem istoimenom Rezervatu biosfere pod zaštitom UNESCO-a turizam bi ponovo bio strateški pravac razvoja Srebrenice kao što je to bio prije posljednjeg rata samo na kapacitetima Banje i Lovišta”, dodaje Radomir Pavlović.

Drina je prirodna granica između Srbije i BiH

Peticija protiv osnivanja
Ipak  nije sve išlo glatko u formiranju ovog Nacionalnog parka. Kako to obično biva u BiH, u sve se miješa politika, pa ni ova inicijativa nije bila izuzetak. Potpisivale su se peticije protiv osnivanja parka. Neki su tvrdili da ljudi koji žive unutar Nacionalnog parka neće moći slobodno raspolagati svojom privatnom imovinom. Kakva je sada situacija pitamo direktora Pavlovića, koji odgovara ovako:
“Sada je kilogram pčelinjeg meda u prosjeku 15 KM. Šta mislite koliko će biti kad na njemu bude etiketa da je to čist, prirodan med sa certifikatom da je iz Nacionalnog parka pod zaštitom UNESCO? Ovdje se i sad proizvodi dosta zdrave hrane, tu su zatim šumski plodovi i ljekovito bilje. Većina toga će se moći prodati ovdje turistima, na kućnom pragu. Ljudi to uviđaju i računaju da će  tako bolje živjeti jer će biti i više posla i neće morati ići u inostranstvo da zarade za život. Privatna imovina je zagarantovana zakonom, a ovakve glasine šire oni koji su navikli da ribu npr. love dinamitom ili mrežama, da se bave krivolovom, da sijeku i prodaju državnu šumu, da čisteći korov zapale čitave šume itd. E toga više neće biti ili će se za razliku od dosadašnje prakse, strogo kažnjavati. Takvi negoduju”.
Nova zaštićena područja
Bosna i Hercegovina ima četiri nacionalna parka i tri parka prirode. Nacionalni parkovi su Sutjeska, Kozara, Una i Nacionalni park Drina. Parkovi prirode su Hutovo blato, Park prirode Blidinje i Perućica koja se nalazi unutar Nacionalnog parka Sutjeska jedina je prašuma u Europi.
U program UN za životnu sredinu (UNEP) predloženi su još i: Livanjsko polje, planina Zvijezda, pećinski sistem Vjetrenica, sistem Bjelašnica-Treskavica, kanjon Rakitnice, botaničko - floristički rezervat Neum – Mediteranetum, planina Orjen - Bijela gora, močvarno područje Tišina (Šamac), pećina izvora Mokranjske Miljacke, kanjon Prače i pećinski sistem Govještica te kanjon Tare (tok rijeke u BiH).

Klasični, memorijalni i zdravstveni turizam – šansa za Srebrenicu

Formiranjem Nacionalnog parka počeo je ozbiljniji rad na razvoju turizma. Još stari Rimljani su u Srebrenici imali svoja kupatila. Pored zdrave Guber vode i čistog zraka tu ima svega:gloga, šumskog voća, srijemoša...

Turisti u vožnji čamcem starog Huse na jezeru Perućac

"Tu spavaš "k'o top, Vidiš ovo zelenilo svud' okolo, klima je fenomenalna”, kazuje mi primarijus dr Radomir Lalo Pavlović, dok sjedimo na terasi planinarske kuće u Klotjevcu na obali jezera Perućac u srcu Nacionalnog parka Drina Srebrenica, čiji je on direktor. "Koncentracija negativnih jona je u ovim šumama velika a naučno je dokazano da oni pozitivno utiču na metabolizam, pojačavaju imunitet, prečišćavaju krv i poboljšavaju respiratornu funkciju. Ovaj čist vazduh i zdrava voda posebna su blagodat za srčane i plućne bolesnike, za šećeraše, gojazne i one pod stresom jer ovakvi prirodni pejzaži odmaraju zamoreni ljudski mozak. Pogled na  jezero odmara dušu. U ovoj tišini  čuješ samo cvrkut ptica”, kaže dr Pavlović.

"Uz zdravu hranu i med kao najbolji lijek iz prirode, koji proizvode okolna seoska domaćinstva, možete koristiti šumske plodove, čajeve od raznih trava čička, maslačka, hajdučke trave, sokove od zove, nane. Misilm da je povratak prirodi danas više nego ikad potreban savremenom čovjeku. Potreban mu je prije svega  odmor i relaksacija od brzog životnog tempa. U ovo vrijeme novih virusnih pandemija potreban mu je pored zdravstvenog i psihički odmor, a Srebrenica to sve ima” , siguran je dr. Pavlović

Izvorište Velikog Guber-a ljekovita voda danas teče u kanalizaciju

Ljekovite vode Gubera
Još stari Rimljani su ovdje imali svoja kupatila. Više od 40 izvora ljekovite željezno-arsenske radioaktivne Guber vode, koja se pije i u kojoj se možete kupati, od tada do danas pomažu u liječenju anemije, sinusa, očnih bolesti, većeg broja reumatskih, kožnih, hroničnih ginekoloških oboljenja i steriliteta a dobre rezultate daje i u liječenju neizlječivih bolesti, poput psorijaze i multiple skleroze. U bivšoj Jugoslaviji Guber voda je bila jedina mineralna voda registrovana kao lijek.

Branje srijemoša.Srijemoš divlji luk ljekari preporučuju u ishrani jer ima svojstva dva puta jača od običnog bijelog luka

Bogatstvo prirodnih i klimatskih potencijala do izražaja je došlo formiranjem Nacionalnog parka Drina koji se prostire na više od 6.000 hektara površine koja ide od 200 do 1.500 metara nadmorske visine sa kanjonom rijeke Drine i hidroakumulacijom Perućac. Tu spada i prostor planine Sušice sa Bijelim vodama koje su i u vrijeme bivše Jugoslavije bile rezervat i zaštićeno lovište. Ovaj kraj odlikuju zdrave vode i čist vazduh. Među 635 različitih biljnih vrsta i podvrsta, najpoznatija je endemična Pančićeva omorika, koja je sačuvana samo u ovom dijelu Podrinja. Uspijeva ovdje i dosta egzotičnog voća, od smokvi i kivija do japanskih jabuka. Od divljih životinja  u kanjonu su brojne divokoze i suri orao. Na Bijelim vodama žive mrki medvjedi, ima dosta i vukova, divljih svinja, lisica i srneće divljači.

Prim. dr. Radomir Pavlović: "7 dana zdravog života u Nacionalnom parku i 7 dana u Banji Guber, garantujem da se poslije toga čovjek mora osjećati ako ne potpuno izliječen onda preporođen".

Dr. Radomir Pavlović kaže i da je formiranjem Nacionalnog parka počeo ozbiljniji rad na razvoju turizma." Imamo ogromne potencijale. Na početku smo, treba dosta sredstava i rada da se uloži prvenstveno u infrastrukturu i smještajne objekte. Za sada imamo smještaj u dva apartmana planinarske kuće u Klotijevcu gdje se ubrzano adaptira još nekoliko soba, restoran sa kuhinjom i pratećim sadržajima a postoji i mogućnost smještaja u seoskim domaćinstvima.U planu je rekonstrukcija i adaptacija  nekadašnjeg lovačkog doma na Bijelim vodama”, kaže on.

Planinarska kuća sa apartmanima u Klotjevcu

Od Klotijevca do Bijelih voda, uzbrdo kroz gustu mješovitu šumu uspinje se uređena, planinarskom markacijom obilježena  staza. Staza vodi do  starih kula srednjovijekovnog grada Klotjevca i dvije nekropole neobično velikih stećaka. Dolaskom na Bijele vode pred očima su novi predivni pejzaži i mjesto za odmor pored planinskog potoka. Pogledom na kanjon Drine i okomite litice planine Tara u istoimenom Nacionalnom parku na drugoj obali Drine u Srbiji, zastaje dah.
Specijaliteti za zdravlje iz čiste prirode
Pavlović kaže da tu ima svega: gljiva od reduša do vrganja, trnjina, gloga, šumskih jagoda i borovnica. Ništa nije zdravije za jačanje organizma po receptu u zdravom tijelu zdrav duh od koprive i srijemoša. I na Bjelim vodama je tišina, raj za čovjeka  Tu raste trava Iva za koju u narodu kažu da "trava Iva od mrtva pravi živa”. Planinarskom stazom kroz guste borove i jelove šume stiže se i do Stublića, Šarene bukve i starog grada u selu Luka. Ako  poželite ovdašnju poslasticu možete dobiti zdravu jagnjetinu sa ražnja ili ispod sača, sir, kajmak i mlijeko sa planinskih pašnjaka. Pogaču ili hljeb od domaće pšenice, proju i domaću pršutu”, kazuje dr Pavlović.

Jedan od brojnih vidikovaca u NP Drina. Bijelevode sa pogledom na kanjon Drine

Stanovnici nekoliko sela, koja su se našla unutar Nacionalnog parka Drina, u početku formiranja su bili prilično skeptični. Bilo je čak i protesta. Danas je sve normalno jer su ljudi uvidjeli da od postojanja NP mogu imati samo koristi.
Azem Alić je mlad čovjek. Njegovo imanje i kuća nalaze se u neposrednoj blizini od planinarske kuće u Klotjevcu. Azem je tu dobio posao domaćina i čuvara.“Dobio sam nedavno posao kojem se nisam mogao ni nadati, na kućnim vratima praktično. Nije mi teško i nadam se da će dolazak gostiju i turista ovdje doprinijeti da se još mladih ljudi zaposli. Ovakve ljepote nema nigdje”, kaže Azem. Pitamo ga plaši li se koronavirusa? "Ma kakva korona, osjetiš li da ovdje vazduh miriše to ti je od onih jona, oni ubijaju koronu” kaže sa osmijehom.

Ovce na Radavi u NP Drina na nadmosrkoj visini od 1450 m

Starina Dule iz susjednog zaseoka u poznim godinama sa jednim šarplanincem i jednim pulinom (prim. aut.: vrste ovčaraskih pasa ) čuva oko 200 ovaca i kaže da ih rijetko broji pa ni sam ne zna koliko ih je tačno. Ni njega nije briga za koronu. “Ma pusti koronu, prije nekoliko dana jedva odbranih stado od me’đeda, eto tu poviše u ovoj šumi”, pokazuje rukom Dule i nastavlja: Pomogoše mi i kerovi i drž, ne daj nekako ga o’ćerašmo, pobježe a bio je pri'šo blizu” kazuje starina i brzo okreće mlin na svoju vodenicu, nastavljajući priču.
"Nego ti si dole, bliže vlastima, šta kažu ,’oće li skoro as’valt. Mi s’kupljamo para da krenemo sa a'svaltom iz sela, još malo i država da pomogne, da sastavimo do Sjedača. Valjalo bi para. Ovako neće kupac da mi dođe a ja da gonim tele ili ovcu na pijacu da prodam, dangubim puno i na gubitku sam” govori starina ono što je najveći problem ljudi ovog kraja. Nekoliko kilometara neasfaltiranog puta.

Jezero Perućac je je u dva nacionalna parka desnom obalom u NP Tara u Srbiji lijevom u NP Drina u BIH

Nacionalni park Drina ima i program odmora na vodi uz vožnje jezerom Perućac sa malim brodom ili čamcima. Ovaj program uz sunčanje i plivanje podrazumijeva i panoramsko razgledanje nesvakidašnjih prizora prirodne ljepote iz kanjona Drine, Na ovo kao dobar domaćin  dr Pavlović dodaje:
"Na putovanju vodom do Žepe ili Višegrada možeš i knjigu napisati od brojnih utisaka. Možda ugledaš i neku divokozu na stijeni. Za večeru  je svježa riba iz Drine pečena na tanjirači, da prste poližeš. Sve ima i sve Drina nudi”.
Burna prošlost i dobitna kombinacija za bolje zdravlje
O burnoj prošlosti, kulturno-istorijskom  bogatstvu i životu ovog kraja govore tri muzeja Gradski istorijsko-etnografski muzej u Srebrenici, Rimski municipium u Skelanima i Muzej genocida u Potočarima. Na iskustvima prijeratnog banjskog turizma uz potencijale Nacionalnog parka  Pavlović šansu Srebrenice vidi i u razvoju zdravstvenog turizma.

Šetalište pored izvorišta Gubera sa velikom koncencentracijom čistog vazduha ljekovitih mirsia

Sagledavajući  istorijska iskustva liječenja Guber vodama od Ilira, Rimljana, preko Osmanlija i Austro-Ugara do današnjih dana, uz  tri naučne ekspertize urađene u vremenskom periodu od oko stotinu godina, sastav ovih voda ostao je nepromijenjen. S obzirom na porast imunodeficitarnih bolesti i nove virusne pandemije dr Pavlović je došao do zaključka da Srebrenica ima sve uslove da postane fabrika zdravlja. Smatra da bi otvaranje specijalne Guber bolnice značilo i pokretanje Banje Guber što je već godinama, po mišljenju građana Srebrenice, politički problem, Pavlović je uputio prijedlog Vladi RS. Posljednje informacije govore da je Vlada RS ovaj prijedlog uzela u ozbiljno razmatranje i da će se o njemu ubrzo raspravljati. To bi podstaklo ekonomski razvoj u Srebrenici, u kojoj  je sve manje stanovnika, jer stari umiru a mladi odlaze u svijet.

Nekropole stećaka su brojne na području Nacionalnog parka

"Zamislite kombinaciju, 7 dana zdravog života u Nacionalnom parku i 7 dana tretmana u Banji Guber", kaže dr. Pavlović i zaključuje: "Garantujem da se poslije toga čovjek mora osjećati ako ne potpuno izliječen onda preporođen".
Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Audio i video zapisi na tu temu

Politika

Heroji dana iz Srebrenice udarili "šamar nacionalistima"

Mladi Bošnjak, povratnik u Srebrenicu Mirnes Hasanović, rizikujući život, spasio je iz zapaljenog stana Srpkinju Milenu Simić (72). U vatrenu stihiju je uskočio u majici kratih rukava a pomogao mu je komšija Mladen.

Crni dim iz stana na sedmom spratu u Srebrenici, u kojem je sama žuivjela 72-godišnja Milena

„Došao sam iz grada i ulazeći u stan čuo sam  galamu i osjetio miris dima. Krenuo sam stepenicama i našao se pred vratima stana na sedmom spratu iz kojeg  je kuljao gusti cni dim“, priča Mirnes Hasanović. U tom je stigao i komšija Mladen koji je sa Mirnesom pokušao da otvori ulazna metalna vrata, koja su bila vrela.

Mirnes Hasanović je u majici kratkih rukava ušao u zapaljeni stan

Mirnesu i Mladenu je uspjelo da ih malo otvore i uđu u hodnik, gdje su naišli na staricu koja je ležala na podu nadomak plamena. Pokušali su je izvući ali nisu uspijeli u prvi mah pa su izašli da uzmu vazduha jer ih je dim gušio i štipao za oči.
„Čuo sam neke žene kako vrište i govore nam da na ulazimo. Izgorićete, vikale su, ali nismo se na to obazirali, ušli smo", kaže Mirnes. Iz drugog pokušaja su uspijeli da vrata stana otvore skroz i da izvuku staricu koja je bila bez svijesti i  koja je jedva davala znake života
Mladen Lazarević je bio u svojoj prodavnici preko puta kompleksa zgrada kada je začuo galamu i vidijeo okupljene komšije kako nešto gestikuliraju. Izašao je i vidio da gori stan na sedmom spratu. „Plamen i crni dim su već izbili kroz prozore balkona. Ranije sam živio u toj zgradi, baš u stanu preko puta i odmah sam znao čiji je to stan. Protrčao  sam pored zbunjenih i uplašenih komšija. Na ulazu u haustor primjetio sam tablu sa osiguračima za struju u cijeloj zgradi koje sam u trenu uspio isključiti i preskačući po dva tri stepenika ustrčao sam do sedmog sprata gdje je već bio Mirnes“.

Mladen Lazarević je skupa sa Mirnesom iznio staricu iz stana u kojem je izbio požar

Stigla je hitna pomoć i vatrogasci. Baka Mica je, kako je komšije zovu, prevezena u besvjesnom stanju, najprije u Dom zdravlja u Srebrenici pa u bolnicu Zvornik. „Uspješno se oporavlja od opekotina i udisanja otrovnih plinova, van životne je opasnosti ali još sa njom ne možete razgovarati", kaže nam dežurni ljekar.
Kad je Micu odvezla hitna Mirnesa su kolege najprije natjerale da obuče vatrogasno odijelo  i obuje čizme jer su đonovi patika u kojim je bio izgorjeli a da on to nije ni primjetio. Onda je nastavio gasiti požar do kraja.Trajalo  je to dugo i bilo je naporno jer valjalo je crijeva sa vodom izvući do sedmog sprata, jer su hidranti u haustoru bili neispravni. U Srebrenici svi nešto lože da se ugriju, čak i u stambenim zgradama koje nemaju odžaka jer su prije rata sve imale centralno grijanje što danas nije u funkciji. Odvodi ventilacije pretvoreni su u odžake, pa nerijetko bude problema. Šta je bio uzrok požara još uvijek se ne zna.
Hajrudin Husić prisjeća se prijateljstva sa stradalom Milenom i njezinim pokojnim mužem: “Mnogo mi je žao Mice, jer smo ja i moja supruga bili kućni prijatelji Mici i njenom mužu Paji. Pajo i ja smo radili skupa u rudniku i proveli skupa pola zivota. Dao bog da se što prije oporavi. U tom stanu sam puno puta pio kafu sa njima i igrao šah sa pokojnim Pajom”.

Baka Milena ležala je nepomično na podu u stanu, koji je zahvatila vatra

Ponovo bih to uradio
Vijest se brzo proširila društvenim mrežama  a samo nekolicina medija u BiH je to prenijela kao vijest i nekako stidljivo. To da je Milena Srpkinja, Mirnes je znao prije no što je ušao u vatru. „Ponovo bih isto uradio bilo o kome da se radi, jer „insan je insan koje god vjere bio" kaže ovaj skromni mladić, koji je jedva pristao da govori za Deutsche Welle.
Za  herojski podvig spašavanja starice iz požara mladi Bošnjak i Srbin koji mu je pomogao proglašeni su herojima dana. Čestitke su stizale sa svih strana. "Svaka čast ovim divnim hrabrim mladim ljudima. Da ih Bog čuva i štiti podari im svu sreću ovozemaljskoga svijeta. Čestitam na hrabrosti i plemenitosti, trebali bismo se svi na njih ugledati”, izjavila je za DW vidno dirnuta Tankosava Božić. Dimitrije Tomić je na jednoj drušvenoj mreži poslao Mirnesu poruku sljedeće sadržine:  "Zdrav bio majci koja te rodila, respekt i poštovanje za hrabrost i humanizam”!  I Dijana Begić ima samo riječi hvale za svoje mlade sugrađane: "Sve pohvale za hrabre momke. Vjerujem da će tako dobra djela i opština Srebrenica cijeniti, treba da ih nagradi a oni bi mogli biti primjer i našim političarima kako treba raditi složno i zajednički a ne se samo svađati”.

Štaje bio uzrok požara još uvijek se ne zna

Mladi  Bošnjak, povratnik, Mirnes Hasanović dijete je Srebrenice. Rođen je u septembru ratne '92.godine. Oca se malo sjeća jer nije preživio pad Srebrenice sa još dvadesetak članova porodice. Mirnes danas sa suprugom i nedavno rođenim sinom živi u naselju Panađurište u istom haustoru gdje se desio požar. On se bavi i lovom tako se o njegovoj hrabrosti u Srebrenici prepričava da je prije nekoliko godina goloruk savladao divlju svinju koja ga je napala. Mladen Lazarević, čiji je nadimak Pekar, koju godinu je stariji od Mirnesa i vlasnik je male prehrambene prodavnice preko puta  kompleksa zgrada na Panađurištu gdje se desio požar.
U današnjoj BiH u kojoj  se, kako ističu mnogi analitičari, još uvijek vodi rat samo ne oružjem već politički i retorički, kada se intenzivira kampanja za lokalne izbore a rezultati prošlogodišnjih opštih još uvijek nisu u potpunosti inplementirani, ovaj primjer mladog Bošnjaka i Srbina u Srebrenici budi optimizam i nadu u budućnost. Mnogi kažu da je ovo veliki šamar nacionalistima u bh. vlastima i najbolja poruka za pomirenje i vraćanje povjerenja. Jer ako se to moglo desiti u Srebrenici zašto ne bi moglo i na drugim mjestima u BiH.
Autor Marinko Sekulić Kokeza

Dječak u logoru: Ramin hod po mukama

Ramo Đulaković se u Srebrenicu vratio u maju 2003.godine sa prvim povratnicima. Kao dječaka su ga iz Doma za siročad premjestili u Srbiju a potom vratili u ratni Zvornik. Nagledao se svega. Sada želi otići iz BiH.

 

ČItajte DALJE

Sjećanje na stradale Srbe u Srebrenici

U Srebrenici se početkom jula uporedo održavaju dvije manifestacije posvećene sjećanju na stradale u ratu. Dan poslije obilježavanja stradanja Bošnjaka, održani su “Petrovdanski dani” - u znak sjećanja na poginule Srbe.

Čitajte DALJE

Kako je počeo rat u Srebrenici?

Priča o Srebrenici prije rata, naoružavanju, prvim stradanjima i onim koja su uslijedila i bila uvod u masovne egzekucije iz jula 1995. 

 

čitajte DALJE

Potresna svjedočenja Bošnjaka o logorima u Srbiji

Kroz logore Šljivovica i Mitrovo polje u Srbiji od avgusta 1995. do aprila 1996. godine prošlo je više stotina bošnjačkih muškaraca iz Žepe i Srebrenice. Njihova svjedočenja su potresna. 

 

Čitajte DALJE